Kakva je bila slika tržišta rada u Bosni i Hercegovini u 2010. godini? Kako se kretala zaposlenost i nezaposlenost u ovom periodu?

Privreda Bosne i Hercegovine u 2010. počela je pokazivati trendove laganog oporavka i izlaska iz  ekonomske krize, ali te tendencije nisu značajnije uticale na kretanja na tržištu rada. I pored preduzetih mjera za stimulisanje zapošljavanja i ublažavanje krize u BiH u 2010. prisutan je trend rasta broja nezaposlenih lica, iako je on značajno usporen u odnosu na 2009.

U odnosu na 2009. godinu, 2010. godina je bila godina sa manjim brojem osoba kojima je prestao
radni odnos po različitim osnovama. Isto tako, broj zaposlenih lica u 2010. godini je manji u odnosu na 2009. godinu iako je primjetan trend povećanja broja zaposlenih krajem 2010. godine u odnosu na početak godine. Prema našim podacima, od ukupnog broja zaposlenih najviše osoba je zaposleno u prerađivačkoj industriji (131.273 lica), zatim u trgovini na veliko i malo (123.673), a ostale djelatnosti imaju ispod 70.000 zaposlenih lica.

Koliko je trenutno u BiH ukupno nezaposlenih osoba? Kolika je trenutna stopa nezaposlenosti u BiH i koji faktori utiču na ovu stopu?

Prema našim pokazateljima, na osnovu podataka dobijenih od Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanja Republike Srpske (RS) i Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH, na dan 31. decembra 2010. na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH bilo je registrovano 522.052 nezaposlene osobe. Administrativna stopa nezaposlenosti  je prema posljednjim podacima za decembar 2010. godine iznosila je 43,3 posto, dok  anketna stopa nezaposlenosti iznosi 27,2 posto.

Glavni faktori koji utiču na ovoliku stopu su: dostignuti nivo ekonomskog razvoja, smanjeni i neadekvatan privredni rast koji ne može da generiše novo zapošljavanje, nezavršeni proces vlasničke transformacije preduzeća gdje još uvijek radnici ostaju bez posla zbog stečaja i likvidacije preduzeća, jak neformalni sektor privrede (oko 35 posto ukupne privrede) koji generiše neformalno zapošljavanje i rad "na crno".

Prema podacima Agencije, koliko je osoba zaposleno sa evidencija zavoda i službi zapošljavanja u 2010. godini? Koja zanimanja su najtraženija, a koja nisu tražena?

U 2010. godini ukupno je sa evidencija nezaposlenih lica zavoda i službi zapošljavanja u BiH zaposleno 73.628 osoba. Ovaj broj predstavlja povećanje broja zaposlenih lica u odnosu na 2009. godinu.

Što se tiče podataka o najtraženijim zanimanjima, prema našim informacijama, a na osnovu broja konkursa i oglasa za posao, najtraženija zanimanja su zanimanja nastavnika i profesora različitih smjerova u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju. Dakle u pitanju su poslovi koji traže VSS. Analize oglasa pokazuju da su traženi i farmaceuti, diplomirani inženjeri elektrotehnike, telekomunikacija, informatike i saobraćaja, a traženi su i ekonomisti i pravnici. Iako je ekonomista i pravnika najviše, oni ipak najbrže i nalaze posao. Od nižih kvalifikacija traženi su staklar, stolar, zidar, hidroizolater, varilac, armirač, stočarsko-veterinarski tehničar, tehničar elektronske optike i sl. Sa druge strane, kao i proteklih godina, na evidenciji nezaposlenih najviše je prodavača, automehaničara, ekonomskih tehničara, maturanata gimnazija, konobara, metalaca, vozača, medicinskih sestara, administratora, mašinskih tehničara, ali i ekonomista, pravnika, mašinskih inžinjera, pedagoga i sl.

Koji su najznačajniji implementirani projekti Agencije za rad i zapošljavanje BiH u 2010. godini?

Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je u 2010. godini aktivno učestvovala u realizaciji dva projekta: Projekat unaprenenja aktivnih tržišta rada u BiH (IALM) i Projekat zapošljavanja i zadržavanja mladih (YERP). Prvi projekat imao je za cilj poboljšanje zapošljavanja nezaposlenih osoba, pružanja boljih, ciljanih i učinkovitijih aktivnih mjera na tržištu rada i jačanje kapaciteta javnih institucija na svim nivoima.

"Program zapošljavanja i zadržavanja mladih" imao je za cilj da odgovori na visoku stopu nezaposlenosti mladih i spriječi odliv vrijednih resursa iz zemlje. Konkretni programski ciljevi su bili: povećanje kapaciteta obrazovnog sistema i lokalnih zajednica za unapređenje zapošljavanja mladih, unaprenenje sposobnosti zavoda za zapošljavanje i civilnog društva za izradu i realizaciju integriranog paketa mjera za zapošljavanje mladih i maksimiziranje pozitivnog utjecaja migracija mladih, dok je utjecaj neregularnih migracija minimiziran.

Kakve su perspektive kretanja tržišta rada u BiH u 2011. godini, odnosno, šta je potrebno da nove vlasti u BiH konkretnije učine kako bi se smanjio broj nezaposlenih?

Budući da se ekonomija Bosne i Hercegovine može svrstati u grupu “malih otvorenih ekonomija” ona je visoko senzibilna na globalna kretanja. Da bi se omogućio značajniji rast zaposlenosti potrebno je da privreda Bosne i Hercegovine ostvari visoke stope ekonomskog rasta. Najbitniji makroekonomski izazov u narednom periodu je povećati domaće javne i privatne investicije, uz iniciranje veće stope domaće štednje, kao i višeg obima stranih direktnih investicija. Investicije bi omogućile otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje stope nezaposlenosti, koja je za sada još uvijek menu najvećim u regionu.

Značajno poboljšanje trebalo bi se desiti u oblasti socijalne politike, gdje bi odvajanje uslova statusa nezaposlenih lica i statusa lica koja koriste socijalna davanja dala značajniji stimulans smanjenju nezaposlenosti. Također, potrebno je provesti reforme u fiskalnoj politici koje se tiču smanjenja oporezivanja rada i međusobne harmonizacije izmenu entiteta, što bi uticalo na smanjenje neformalnog sektora ekonomije i pojavu rada „na crno“.

Cjelokupan intervju pročitajte ovdje: http://arz.gov.ba/bosanski/publikacije.html
(Pripremio: Boris Pupić, stručni saradnik za odnose sa javnošću, informisanje i izdavaštvo
Za www.mladi.info prilagodila: Majda Balić)